Web site deals with informations about the city Kiseljak and its touristic,country side,parts.All current news about the town and its surrounding. Obavještenje: Nakon drugog napada na stranicu kiseljak.org, web team je odlučio da skine portal PHP Nuke i time zaustavi zauvijek napade tzv. hackera koji ... Općina i grad Kiseljak nalazi se u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine, ... Kroz Kiseljak protječe rijeka Lepenica, koja u naselju prima pritoke Kreševčicu ... Dan općine Kiseljak obilježen je 20. 07. 2006 godine sa raznovrsnim i bogatim programom, kao što su kulturni, zabavni, sportski, politički i vjerski sadržaji.
Kiseljak je ugostio mnogobrojne posjetitelje i važne ličnosti iz okolnih općina i šire.... 28.06. do 18.07.2006. - Malonogometni turnir "Brnjaci 2006" I ove godine održan je malonogometni noćni turnir na Brnjacima. Uz učešće mnogobrojnih seniorskih ekipa i prisustvovanja velikog broja gledatelja, navijača i sponzora turnir je uspješno okončan u fer i sportskoj igri na zadovoljstvo organizatora... Web-stranica je u izradi Stranica je trenutno u izradi, i njeno kompletiranje sadržaja će biti gotovo do 30.7.2006., kada će sav materijal biti pribavljen, i kada će isti biti objavljen. Ako mislite da nam možete pomoći sa sadržajem, molimo vas da nam se javite na e-mail adresu Nakon što stranica bude u potpunosti sadržajno završena, nastavit ćemo vas redovno informirati o svim događajima koji se dešavaju u našem gradu Kiseljak.ba je on-line !  Nakon dugog i napornog rada prikupljanja podataka, raznih sadržaja i fotografija iz raznih oblasti, te njihove obrade, sortiranja, i uređivanja - naš trud se isplatio, i stranica je napokon na internetu ! Sa ponosom vam predstavljamo web-prezentaciju grada Kiseljaka. Na ovom će mjestu od 30.7. biti redovno objavljivane fotografije dana. Važniji telefonski brojevi na području općine Kiseljak Općina Kiseljak Općinski sud Općinski sud za prekršaje Općinsko javo pravobraniteljstvo Općinsko javno tužilaštvo Policijska uprava Kiseljak Dom zdravlja Crveni križ Elektroprivreda H-B Hotel "Dalmacija" Udruga poslodavaca Radiopostaja Kiseljak TV Kiss Pozivni broj za BiH Informacije Centar za obavješćivanje Policija Vatrogasci Hitna pomoć Točno vrijeme Prijava kvara Predaja brzojava Buđenje – operater Na ovom će mjestu od 30.7. biti redovno objavljeno vrijeme u našem gradu. Zahvaljujući bogatim darovima prirode, područje Kiseljaka ima, uz ostalo, dobre uvjete i za razvoj planinskog, lovnog i ribolovnog turizma. Planinsko društvo "Pogorelica" Kiseljak, osnovano je 1950. godine. Društvo je rada brojalo oko 200 članova, dok ih je danas oko 150. Prvi planinarski dom na Pogorelici, koji se spominje za vrijeme Drugoga svjetskog rata, a na njegovim temeljima 1951. godine napravljen je novi, da bi 1976. godine započela njegova adaptacija i proširenje. U tom razdoblju sagrađen je još jedan planinarski dom. Godine 1964., utemeljena je prva transferzala ( planinarski put ) u BiH, pravcem Kreševeo - Bitovinja - Pogorelica - Zec - Vranica - Fojnica. Bila je to jedna od čuvenijih transferzala u ex-Jugoslaviji. Društvo svake godine, obično u siječnju, organizira zimovanje u planinarskom domu na Pogorelici. Od značajnijih datuma Društva, treba spomenuti Dan planinara, koji se slavi posljednje nedjelje u svibnju, naravno na Pogorelici, kada se okupi veliki broj planinara, gostiju i ljubitelja prirode. Članovi PD "Pogorelica" sudjelovali su na mnogobrojnim skupovima planinara, kao što su : "Dani Vranice", koje organizira Planinarsko društvo "Raduša" iz Uskoplja, "Dani Blidinja", u organizaciji Planinarskog drušva iz Kaštela, kao ia na središnjoj manifestaciji obilježavanja 110. obljetnice planinarstva u BiH, održanom u listopadu 2002. godine na Lopati iznad Kreševa. Glavni nositelj lovnog turizma je Lovačko društvo "Lještarka". Osnovano prije sedamdesetak godina, kao zajedničko društvo lovaca iz Kiseljaka, Kreševa i Fojnice, nakon Drugog svjetskog rata djeluje samostalno. Lovci su okupljeni u pet lovačkih sekcija, a pitoma okolna područja uvjetna su za stanište svih vrsta sitne i krupne divljači. Društvo broji više od 200 članova, a koliko je aktivno, najbolje govori podatak da su članovi, vlastitim sredstvima i radnim akcijama izgradili lovačke kuće na Gromiljaku, u Zaratju ( lovište Berberuša ) i na Ravnom gradu ( lovište Graščica ), kao i lovačku brvnaru u Zahoru. Posljednjih godina ovom popisu dodane su i lovačka kuća u lovištu Palež, te kolibe u lovačkim sekcijama Lepenica, Gromiljak i Brestovsko.Tri rijeke i bezbroj njegovih manjih pritoka pružaju dobre uvjete za bavljenjem ribolovom. Kiseljački ribolovci organizirano djeluju pri Ribolovnom društvu "Kiseljak", koje se prvi put spominje još davne 1935. godine. Ne postoje točni podaci koliko je članova društvo brojalo tada, no, tradicija je sačuvana do danas, kada Ribolovno društvo Kiseljak broji oko 180 registriranih članova. Kiseljak spada u gradove u kojima sport i sportaši imaju tretman koji zaslužuju. Među sportskim kolektivima posebno se ističu nogometni i šahovski klub, koji nose ime grada. NK "Kiseljak" trenutno se natječe u Prvoj nogometnoj ligi BiH, a igrao je i u Premier ligi BiH. Uz dobre rezultate koje postiže, NK "Kiseljak" mnogo polaže i na rad s mlađim kategorijama, koje se također natječu u odgovarajućim ligama. Nogometni klub "Kiseljak" Boja kluba – plava NK "Kiseljak" osnovan je na inicijativu SAŠK-a iz Sarajeva 1921. godine, pod nazivom "Viktorija". Od 1964. godine nosi sadašnje ime NK "Kiseljak". Najveći uspjeh : plasman u polufinale Kupa BiH 1955. godine. Predsjednik : Josip Prajo Nogometni klub "Kiseljak" nastupa na Stadionu hrvatskih branitelja, koji je jedan od funkcionalnijih u BiH, sa oko 3500 mjesta i natkrivenim tribinama. Izgradnja nove sportske dvorane, pri Srednjoj školi Kiseljak, koja je odavno započela, svakako bi stvorila uvjete za ponovno oživljavanje natjecateljskih aktivnosti rukometnih i košarkaških klubova. Nezaobilazni su i različiti malonogometni turniri, na kojima uvijek sudjeluju i ekipe sa šireg područja, često i iz udaljenih regija BiH. Sportski tereni, klimatske i druge pogodnosti, pružaju velike mogućnosti za razvoj sportskog turizma, pa jedan broj sportskih kolektiva pripreme za natjecanja održava upravo u Kiseljaku. Najbolji tekvandaši Bakula i Tvrtković Na prigodnoj svečanosti održanoj u četvrtak navečer u Hotelu Dalmacija, izabrani su najbolji sportaši i sportašice s područja općine Kiseljak za 2003. godinu. U kategoriji sportaša najbolji je Mladen Bakula, član TKD Kiseljak, tekvondaški reprezentativac i prvak BiH u kategoriji do 78 kg, a drugi je Almedin Hasanagić ( KBV Đerzelez ), a treći Mario Biletić ( TK Eliptic ). Najbolja je sportašica Martina Tvrtković, također članica TKD Kiseljak, prvakinja BiH u tekvondou, druga je Amela Šabanagić ( KBV Đerzelez ), a treća Ivana Trogrlić ( ŽNK Travnik ). Najbolja je ekipa Šahovski klub Kiseljak, trećeplasirani na prošlogodišnjem Kupu Europe održanom na Kreti u Grčkoj, drugi je tekvondaški Klub borilačkih vještina Đerzelez. Najbolji trenerom proglašen je Željko Tešić ( TKD Kiseljak ), a najboljim sportskim radnikom Fahrudin Junuzović. Nagrade najboljim uručili su općinski načelnici Ivica Udovčić, predsjednik Općinskog sportskog saveza, Pero Pecirep, član OSS, Drago Žuljević, te šef općinske Službe za OU i DD Abdulah Japaur. Šahovski klub "Kiseljak" osnovan je 1956. godine. U razdoblju od 1987. do 1991. godine mnoga šahovska natjecanja na razini bivše Jugoslavije održala su se upravo u Kiseljaku, što dovoljno govori koliki je bio i ostao značaj ovog kluba. Već dugi niz godina kiseljački šahisti postižu značajne rezultate. Spomenimo samo neke : - četiri godine uzastopno su bili prvaci Prve lige ŠS "Herceg-Bosne", te, u 2001. godini, ekipni prvaci Bosne i Hercegovine., - u finalu Kupa europskih prvaka za 1999. godinu, održanom u Bugojnu, osvojili su treće mjesto, dok su 2000. godine, u istom natjecanju, održanom u Neumu, bili jedanaesti, a godinu dana kasnije, na Kreti, u Grčkoj, sedmi. Šahovski klub "Kiseljak", jedan od najboljih u Europi, svakako je najtrofejniji kiseljački sportski kolektiv. Boje Kluba branili su ili brane svjetski asovi drevne igre : velemajstori Nikolić, Azmaiparašvili, Lputjan, Kobalija, Jemenjin, Lugovoj, Vukić, Bacrot i drugi Jedna od najzastupljenijih grana turizma oduvijek je bio vjerski turizam. Kiseljački kraj, naravno, nije u tom pogledu izuzetak. Na području općine Kiseljak postoje četiri župe. Župa Banbrdo, u Lepenici, osnovana je 1852. godine, otkad ima i matične knjige. Današnja crkva sagrađena je 1892. godine. Župa Kiseljak utemeljena je 1876. godine, odcjepljenjem od župe Banbrdo, a prva župna crkva sagrađena je 1878. godine. Neposredno prije Domovisnkog rata, ta crkva je srušena i sagrađena nova, jedna od najljepših u BiH. U okviru župe Kiseljak je i filijalna crkva na Brnjacima, podignuta 1968. godine. Župa Brestovsko osnovana je 1877. godine, a izgradnja crkve trajala je od 1885. do 1893. godine. Crkvena organizacija "Vojska sv. Ante" napravila je 1934. godine blizu crkve kapelu s kipom sv. Ante, a 2001. godine napravljena je nova kapela, te nabavljen novi kip. Nova crkva na Gromiljaku napravljena je neposredno prije Domovinskog rata, a izvana je obložena bihacitom. U posljednjih nekoliko godina uređen je interijer, a 2000. godine ispred crkve je postavljen križ, kao uspomena na jubilarnu, 2000. godinu.
Stara Gromiljačka crkva, koja se nalazi preko puta nove, neće biti srušena : planira se njena obnova i pretvaranje u muzej, u kojem bi se sačuvale stare stvari ovoga područja. Postoji i više lokaliteta na koje katolički vjernici tradicionalno hodočaste. Već desetljećima je poznat lokalitet Crkvina u Podastinju, gdje su vjernici, posebice do II. svjetskog rata, nastavljajući stoljećima dugu tradiciju zavjetnog mjesta, dovodili bolesne i sve druge koji su trebali Božju pomoć. Lokalitet Crkvina inače je zanimljiv s više stajališta : u okolici je "razbacano" tridesetak stećaka srednjovjekovnog porijekla, a tu su i ostatci srednjovjekovne crkve. Arheolozi su na lokalitetu Crkvina, kao i na drugim lokalitetima u Podastinju, nekoliko puta u posljednjim desetljećima obavili iskopavanja, te pritom pronašli i vrlo zanimljive arheološke, numizmatičke, heraldičke i druge nalaze. Posljednjih godina to je mjesto obogaćeno podizanjem dvanaestmetarskog križa. Planira se i postavljanje kipa svete Lucije, a svetište se gradi u spomen poginulim hrvatskim braniteljima, te hrvatskim uznicima u Haagu, kao i svim hrvatskim stradalnicima u Domovinskom i drugim ratovima. Svetište "Pod Crvenom stijenom" također je već nekoliko desetljeća mjesto čestog okupljanja katoličkih vjernika. I mnogi putnik namjernik svrati pod Crvenu stijenu, a ovo mjesto neprestano se obogaćuje novim detaljima : najnoviji, prekrasan detalj je kamena ograda oko svetišta. Banbrdo iznad Lepenice, nekadašnje sjedište istoimene župa, posljednjih je godina obogaćeno novoizgrađenom kapelom, kao i postajama Križnog puta, postavljenim između Lepenice i tog lokaliteta. Vjernici se tu najviše okupljaju tijekom Korizme. U Čalikovcu iznad Brnjaka prije nekoliko godina uređen je izvor, poznat kao Vrelo svetog Ive. Mada tradicija lokalitet s tim imenom smješta na Han Ploču, vjernici rado posjećuju vrelo u Čalikovcu. Vjernici katoličke vjeroispovijesti u većem se broju okupljaju i prigodom proslava patrona župa : u Kiseljaku 20. srpnja, za blagdan sv. Ilije, na Gromiljaku za blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, 8.IX., te u Lepenici 26.VII., za blagdane sv. Ane. U svakom od navedenih mjesta postoje župne crkve, dok status filijalne crkve ( župa Kiseljak ) ima crkva na Brnjacima. Prekrasnim izgledom i smjelim arhitektonskim oblicima posebice se ističu nova kiseljačka crkva, izgrađena na brežuljku usred grada. S koje god strane se uđe u Kiseljak, nemoguću ju je ne primjetiti. Crkvu je projektirao arhitekt Antun Karavanić. Mnogobrojni vjernici gotovo svakodnevno posjećuju i kuću časnih sestara sv. Klare ( klarisa ) na Brestovskom. osnovana je 1989. godine, a već se o njoj proširio glas, ne samo u BiH i Hrvatskoj, već i ljudi iz dalekih zemalja šalju pisma s preporukama za molitvu. Mnogi se žele susresti s klarisama, pa njihova "Knjiga dojmova" svjedoči o posjetima osoba i iz najudaljenijih krajeva svijeta. Od 1994. godine na Gromiljaku djeluju časne sestre Služavke malog Isusa. U njihovoj "Kući navještanja" često se organizuju duhovne vježbe i seminari za djecu, mladež i obitelj, pa godišnje u toj kući boravi i po više od 2000 osoba. U samom Kiseljaku, još od 1950. godine, djeluju časne sestre franjevke, koje, 1975., uz odobrenje nadležnih vlasti, otvaraju radionicu, gdje izrađuju odijela , posteljinu ..., a malo kasnije pristupa se i izradi crkvenog ruha. Danas sestre pastoralno djeluju u župi, te u osnovnim i srednjoj školi, pripremaju i održavaju različite seminare za mlade, pripremaju u održavaju različite seminare za mlade, pružaju potrebnu pomoć osobama ugroženim postratnim traumama ... Na području Kiseljaka postoji i veći broj objekata Islamske zajednice, koji također, u vrijeme obilježavanja muslimanskih blagdana, privlače veliki broj posjetitelja. Centralna džamija izgrađena je u Kiseljaku 1974. godine, a, nakon što je pretrpjela razaranja, obnovljena je 2002. godine. U Kiseljaku se nalazi i prelijepa pravoslavna crkva. Višnjica U Gornjoj Višnjici, u podnožju ilirskog gradinskog naselja na brdu Gradac, 1936. godine otkrivene su ruševine jedne rimske zgrade. U popločanom podu nađeno je mnogo nadgrobnih spomenika, koji, najvjerovatnije, potječu još iz IV. stoljeća, te dosta rimske cigle. U mnoge tadašnje seoske zgrade ugrađeni su fragmenti spomenika i dijelovi arhitekture s ovoga lokaliteta, pa se samo može pretpostaviti što se sve nekad tu nalazilo. Sudeći po pronađenim arheološkim ostatcima, u Višnjici se nekad nalazio rimski municipij ( centar ). Na obližnjem brdu Gradac i danas se nalaze ostatci stare utvrde, čija je približna veličina bila 50 x 50 metara. I u Višnjica Polju, na prostranoj terasi oko ušća potoka Rikavac u rijeku Fojnicu, razasuti su tragovi oveće rimske naseobine. Stanovnici tog sela još i danas, radeći ratarske poslove, pronalaze temelje zgrada zidanih žbukom. Nalaženi su čak i mozaici ( "kamenje sa slikama", kako ih stanovnici zovu ), od kojih danas nema nikakvih ostataka, izuzev dijelova jednog sarkofaga, koji se danas nalaze u Zavičajnom muzeju Visoko. Natpis s tog sarkofaga govori o ljudima koji su zauzimali važne položaje u dalmatinskim gradovima Saloni i Jaderi. Znanstvenici smatraju da je ovo naselje bilo jedno od glavnih u vrijeme ispiranja zlata u obližnjem Gromiljaku, a neki čak i da je Višnjica bila administrativno-upravno sjedište cijelog slijeva tijeka Lepenica i Fojnica. Brdanjak Na Brdanjku, između sela Zabrđe i Toplica, u katoličkom groblju, nalazi se nekropola od 17 stećaka, od kojih su četiri velika i dva normalna sljemenjaka, dok su ostali izrađeni u obliku sanduka. Skupina od četiri velika sarkofaga odvojena je, a u njoj je i poznati stećak Radoja Radosalića, velikog kneza bosanskog, sa lijepo izrađenim grbom i natpisom. S tog stećka potječe i motiv vuka na grbu Kiseljaka. U polju grba je vuk malo rastvorenih usta, tako da se vidi red oštrih zuba, dok je jezik isplažen i izvučen daleko izvan usta. Prikazan je i dio vukovog trupa sa snažnim prednjim nogama, na kojima su pandže jako naglašene. Traka ispod vučjeg trupa predstavlja kapu u obliku turbana, sličnu kapi Hercega Hrvoja; iz kape, prema dolje, izlazi veo koji se lepezasto širi i snažno zavraća. Ispod kape se vidi i manji dio kacige. Povjesničari tvrde da je na ovom grbu vjerojatno prvobitno bio isklesan i štit. U ovakvoj formi grb velikog kneza Radoja je jedini potpuni grb koji je isklesan na jednom stećku. Po mišljenju dr. Pave Anđelića, jednog od najvećih bh. arheologa, stećak s Brdanjka jedan je od najljepših u cijeloj BiH. Podastinje Na lokalitetu Crkvina nalaze se ostaci srednjovjekovne crkve, a arheolozi su na tom, kao i na drugim lokalitetima u Podastinju, nekoliko puta u posljednjim desetljećima obavili iskopavanja, te pritom pronašli i vrlo zanimljive arheološke, numizmatičke, heraldičke i druge nalaze. U zaseoku Ukućevci je 1908. godine pronađena ilirska kaciga, a u zaseoku Bijele Vode nalazilo se ilirsko naselje. Arheolog Mandić 1923. godine je, na njivi Povratnica, pronašao temelje rimske zgrade i odlomak kamene ploče s natpisom, a iz Podastinja potječe i vrijedan depo novca iz vremena rimskih careva iz dinastije Antonina, počevši od Septimija Severa ( 193. - 211. n.e. ) do Galijena ( 258.-268. n.e. )., pronađen 1884. godine na brežuljku Humac. Među nekoliko stotina stećaka nalazi se i jedan kojeg narod naziva "Biskupov grob". Selo Podastinje je pravi povijesni biser, u kojem su prisutni tragovi starih kultura, od prethistorijskog vremena do Srednjeg vijeka, toliko bogati i značajni da se nekoliko desetaka arheologa i stručnjaka iz srodnih znanosti, njima bavi još od prošlog stoljeća. Podastinjem dominira kraška gruda koju narod naziva Crkvina, gdje je nakon Domovinskog rata podignut veliki križ. Na njenim strmim padinama, u pravcu potoka Paroš i zaseoka Ukućevci, vidljive su impozantne količine prethistorijske gradinske keramike, karakteristične za srednje brončano doba, a gradina - kako je u svom radu "Lepenica u prethostoriji i antici - arheološka ispitivanja", naveo jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih arheologa, dr. Pavao Anđelić - spada među najveće u Bosni i Hercegovini. Iz Podastinja potječe i jedan depo rimskog novca ( više od 100 komada ), pronađen 1884. godine na brežuljku Humac. Dijelovi tog nalaza čuvaju se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, Arheološkom muzeju u Zagrebu, te u Franjevačkom samostanu u Fojnici. Na samoj Crkvini nalazi se skupina od deset stećaka, među kojima je i "Biskupov grob", kako govori tradicija, a tu je i ploča koja se smatra pragom srednjovjekovne crkve. Na prijevoju koji Crkvinu veže s ostalim brdskim masivom nalazi se lokalitet Grčko groblje, na kojem, u tri veće skupine, leži čak 75 stećaka u obliku sanduka i ploča, a naziru se i brojni grobovi bez spomenika. Rauševac Tijekom Domovinskog rata, prigodom kopanja obrambenih rovova u Blaškovića šumi iznad sela Rauševac, pripadnici HVO-a su iskopavali zanimljiv nalaz: rimsku stelu ( nadgrobnu ploču ) s reljefnim dijelom i natpisom. Šire područje Brestovskog dotad se uopće nije spominjalo u znanstvenoj literaturi koja obrađuje prapovijesno i rimsko razdoblje. Kako je objasnio arheolog Ante Škegro o Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, koji je nalaz znanstveno obradio, stela potječe iz II. stoljeća poslije Krista i prvi je nalaz na ovom području iz antičkog doba. Škegro pretpostavlja da bi se na širem prostoru Rauševca morali nalaziti i ostatci ranokršćanske bazilike, oko kakvih su i nastajale ovakve vrste grobnica. Prije četiri godine stela je prenesena u podrum Župnog ureda Brestovsko, kojem pripada i Rauševac. Tu, u podrumu župne kuće, stoji još uvijek, a najvjerovatnije će, kako nam je objasnio brestovački župnik fra Juro Miletić, svoje mjesto uskoro naći u muzeju Franjevačkog samostana Fojnica. Izgradnja nove zgrade tog muzeja pri kraju je, a župa Brestovsko oduvijek je pripadala fojničkom samostanskom području. Milodraž Prije gotovo pet i pol stoljeća sultan Mehmed el Fatih osvojio je Bosnu. Da će pokorena kršćanska raja moći nastaviti ispovijedati svoju vjeruj, odlučio je na Milodražu, lokalitetu između Kiseljaka i Fojnica, nakon što je pred njega kleknuo fra Anđeo Zvizdović i isposlovao čuvenu Ahdnamu, carski ferman o slobodi ispovijedanja vjere, koji se danas čuva u muzeju Franjevačkog samostana u Fojnici, kao jedan od najvrjednijih izložaka.  Na lokalitetu Čista, ili Konaci, kako ga neki nazivaju, 1931. godine podignuta je spomen-kapela blaženom fra Anđelu Zvizdoviću, koja je kasnije srušena zbog dotrajalosti. nedavno je na mjestu stare kapele, na mjesnom groblju, gdje su se sreli fra Anđeo i Mehmed el Fatih, započta gradnja nove spomen-kapele, posvećene fra Anđelu. Izrada i održavanje ovog web-portala u suradnji sa općinom Kiseljak Sve vaše primjedbe ili želje u vezi web-portala šaljite na Ovaj projekt [ Kiseljak.ba ] je izrađen u korist informiranja građana i turista, te promoviranja grada Kiseljaka i poduzeća koja se nalaze u općini Kiseljak Sav sadržaj ove web-stranice [ Kiseljak.ba ] je zaštićen autorskim pravima ! Kopiranje ili preuzimanje sadržaja ili bilo kakvih podataka sa ove web-stranice bez odobrenja KISS-MEDIA-e će biti strogo kažnjavano. Sva vrsta kopiranja i krađe sadržaja će biti evidentirana na našem serveru putem IP-adrese kompjutera sa kojeg se kopira ili krade sadžaj! KISS-MEDIA ne preuzima odgovornost za sadržaj linkovanih stranica koje nisu u našoj nadležnosti. Usluge korištenja web-mail-a su dozvoljene samo za poduzeća ili udruge koji imaju ugovor sa KISS-MEDIA-om o korištenju istoga ! Ako sadržaj ove web-stranice bude pogrešno evidentiran te ugrožava ili povređuje nekog ili nešto na bilo koji način, molimo vas da nas kontaktirate, tako da možemo da uklonimo pogrešno evidentirane podatke. U slučaju pogrešno evidentirani podataka KISS-MEDIA ne preuzima nikakvu vrstu odgovornosti, nego će u svakom takvom slučaju hitno ukloni te iste pogreške nakon dojave. U slučaju gramatičkih grešaka KISS-MEDIA ne preuzima nikakvu odgovornost - te vas molimo da nas obavijestite ako otkrijete iste, tako da ih možemo hitno ukloniti! U slučaju sporova je nadležan sud u Kiseljaku. Na udaljenosti od svega 35km od Sarajeva, u središnjem dijelu BiH, smjestio se gradić Kiseljak, koji svojom pitomošću i gostoprimstvom podsjeća na otvorenu knjigu. Uz obilje zelenila i čistog zraka, priroda mu je podarila čak tri rijeke : Kreševčicu, Lepenicu i Fojnicu, čije su bistre vode bogate pastrvom, mladicom i drugim vrstama riba. Kiseljak leži u lijepoj i plodnoj kotlini, koju zatvaraju brda Jasikovac, Graščica, Berberuša, Plaz i Kruševska kosa. U pisanim dokumentima spominje se već u XVI. stoljeću kao prirodno banjsko lječilište na bazi mineralne i termalne vode, radioaktivnog blata i CO2. Na nadmorskoj visini od 470 m, sa umjereno-kontinentalnom klimom, uz dovoljno sunca i prijatne temperaturne oscilacije, pruža vrlo povoljne uvjete za život, odmor, liječenje i oporavak. Već početkom XVI. stoljeća izgrađen je na prostoru današnjeg Kiseljaka prvi han, doznajemo od slovenskog putopisca Benedikta Kuripešića, a stoljeće i pol kasnije turski putopisac Evlija Čelebija opisuje trgovinu kiselom vodom, što, samo po sebi, govori o tome da je Kiseljak već tada bio prolazno mjesto. Ipak, tek kad je izgrađen kolski put od Sarajeva do Broda ( 1863./64. ), te kada je Kiseljak cestom spojem s Visokim ( 1865. ), dolazi do njegovog snažnijeg komunikacijskog razvitka. Od Broda do Sarajeva kolima se dolazilo za tri i pol dana, a konačilo se u Ševarlijama, Vranduku i Kiseljaku, dok se od Sarajeva ka Brodu noćivalo u Vitezu, Žepču i Derventi. U to vrijeme u Kiseljaku su izgrađena još dva hana. Arheološki nalazi govore da su komunikacije na području današnjeg Kiseljaka postojale još u razdoblju rimske vladavine ovim krajevima, a potom i u Srednjem vijeku, kada se iz obližnjih bosanskih rudnika izvoze rude i rudarski proizvodi, a u Bosnu se uvoze sol, oružje, začini i drugo. Danas je Kiseljak ( od Sarajeva udaljen 36, od Visokog i Kreševa 12, od Fojnice 18, a od Busovače 25 kilometara ) veliko raskrižje, kojim svakodnevno prođu tisuće vozila.Srednja godišnja temperatura zraka u Kiseljaku je 9,1 C. Najtoplije je u srpnju, kada prosječna temperatura iznosi 18,5 C, a najhladnije je u siječnju ( prosjek -1,8 C ). Najviše padalina bilježi se u srpnju i listopadu i one su u skladu s planinskom klimom srednje Bosne. S obzirom na izneseno, Kiseljak je, s klimatskog aspekta, pogodna destinacija za različite turističke aktivnosti.