|
Višnjica
U Gornjoj Višnjici, u podnožju ilirskog gradinskog
naselja na brdu Gradac, 1936. godine otkrivene su ruševine
jedne rimske zgrade. U popločanom podu nađeno je mnogo
nadgrobnih spomenika, koji, najvjerovatnije, potječu još iz
IV. stoljeća, te dosta rimske cigle. U mnoge tadašnje seoske
zgrade ugrađeni su fragmenti spomenika i dijelovi
arhitekture s ovoga lokaliteta, pa se samo može
pretpostaviti što se sve nekad tu nalazilo. Sudeći po
pronađenim arheološkim ostatcima, u Višnjici se nekad
nalazio rimski municipij ( centar ). Na obližnjem brdu
Gradac i danas se nalaze ostatci stare utvrde, čija je
približna veličina bila 50 x 50 metara.
I u Višnjici Polju, na prostranoj terasi oko ušća potoka
Rikavac u rijeku Fojnicu, razasuti su tragovi oveće rimske
naseobine. Stanovnici tog sela još i danas, radeći ratarske
poslove, pronalaze temelje zgrada zidanih žbukom. Nalaženi
su čak i mozaici ( "kamenje sa slikama", kako ih stanovnici
zovu ), od kojih danas nema nikakvih ostataka, izuzev
dijelova jednog sarkofaga, koji se danas nalaze u Zavičajnom
muzeju Visoko. Natpis s tog sarkofaga govori o ljudima koji
su zauzimali važne položaje u dalmatinskim gradovima Saloni
i Jaderi. Znanstvenici smatraju da je ovo naselje bilo jedno
od glavnih u vrijeme ispiranja zlata u obližnjem Gromiljaku,
a neki čak i da je Višnjica bila administrativno-upravno
sjedište cijelog slijeva tijeka Lepenica i Fojnica.
Brdanjak
Na Brdanjku, između sela Zabrđe i Toplica, u katoličkom
groblju, nalazi se nekropola od 17 stećaka, od kojih su
četiri velika i dva normalna sljemenjaka, dok su ostali
izrađeni u obliku sanduka.
Skupina od četiri velika sarkofaga odvojena je, a u njoj
je i poznati stećak Radoja Radosalića, velikog kneza
bosanskog, sa lijepo izrađenim grbom i natpisom. S tog
stećka potječe i motiv vuka na grbu Kiseljaka.
U polju grba je vuk malo rastvorenih usta, tako da se
vidi red oštrih zuba, dok je jezik isplažen i izvučen daleko
izvan usta. Prikazan je i dio vučjeg trupa sa snažnim
prednjim nogama, na kojima su pandže jako naglašene. Traka
ispod vučjeg trupa predstavlja kapu u obliku turbana, sličnu
kapi Hercega Hrvoja; iz kape, prema dolje, izlazi veo koji
se lepezasto širi i snažno zavraća. Ispod kape se vidi i
manji dio kacige. Povjesničari tvrde da je na ovom grbu
vjerojatno prvobitno bio isklesan i štit.
U ovakvoj formi grb velikog kneza Radoja je jedini
potpuni grb koji je isklesan na jednom stećku. Po mišljenju
dr. Pave Anđelića, jednog od najvećih BH. arheologa, stećak
s Brdanjka jedan je od najljepših u cijeloj BiH.
Podastinje
Na lokalitetu Crkvina nalaze se ostaci srednjovjekovne
crkve, a arheolozi su na tom, kao i na drugim lokalitetima u
Podastinju, nekoliko puta u posljednjim desetljećima obavili
iskopavanja, te pritom pronašli i vrlo zanimljive
arheološke, numizmatičke, heraldičke i druge nalaze.
U zaseoku Ukućevci je 1908. godine pronađena ilirska
kaciga, a u zaseoku Bijele Vode nalazilo se ilirsko naselje.
Arheolog Mandić 1923. godine je, na njivi Povratnica,
pronašao temelje rimske zgrade i odlomak kamene ploče s
natpisom, a iz Podastinja potječe i vrijedan depo novca iz
vremena rimskih careva iz dinastije Antonina, počevši od
Septimija Severa ( 193. - 211. n.e. ) do Galijena (
258.-268. n.e. )., pronađen 1884. godine na brežuljku Humac.
Među nekoliko stotina stećaka nalazi se i jedan kojeg narod
naziva "Biskupov grob".
Selo Podastinje je pravi povijesni biser, u kojem su
prisutni tragovi starih kultura, od prethistorijskog vremena
do Srednjeg vijeka, toliko bogati i značajni da se nekoliko
desetaka arheologa i stručnjaka iz srodnih znanosti, njima
bavi još od prošlog stoljeća.
Podastinjem dominira kraška gruda koju narod naziva
Crkvina, gdje je nakon Domovinskog rata podignut veliki
križ. Na njenim strmim padinama, u pravcu potoka Paroš i
zaseoka Ukućevci, vidljive su impozantne količine
prethistorijske gradinske keramike, karakteristične za
srednje brončano doba, a gradina - kako je u svom radu "Lepenica
u prethostoriji i antici - arheološka ispitivanja", naveo
jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih arheologa, dr.
Pavao Anđelić - spada među najveće u Bosni i Hercegovini.
Iz Podastinja potječe i jedan depo rimskog novca ( više
od 100 komada ), pronađen 1884. godine na brežuljku Humac.
Dijelovi tog nalaza čuvaju se u Zemaljskom muzeju u
Sarajevu, Arheološkom muzeju u Zagrebu, te u Franjevačkom
samostanu u Fojnici.
Na samoj Crkvini nalazi se skupina od deset stećaka, među
kojima je i "Biskupov grob", kako govori tradicija, a tu je
i ploča koja se smatra pragom srednjovjekovne crkve..
Na prijevoju koji Crkvinu veže s ostalim brdskim masivom
nalazi se lokalitet Grčko groblje, na kojem, u tri veće
skupine, leži čak 75 stećaka u obliku sanduka i ploča, a
naziru se i brojni grobovi bez spomenika.
Rauševac
Tijekom Domovinskog rata, prigodom kopanja obrambenih
rovova u Blaškovića šumi iznad sela Rauševac, pripadnici
HVO-a su iskopavali zanimljiv nalaz: rimsku stelu
(
nadgrobnu ploču ) s reljefnim dijelom i natpisom.
Šire područje Brestovskog dotad se uopće nije spominjalo
u znanstvenoj literaturi koja obrađuje prapovijesno i rimsko
razdoblje. Kako je objasnio arheolog Ante Škegro o Hrvatskog
instituta za povijest iz Zagreba, koji je nalaz znanstveno
obradio, stela potječe iz II. stoljeća poslije Krista i prvi
je nalaz na ovom području iz antičkog doba. Škegro
pretpostavlja da bi se na širem prostoru Rauševca morali
nalaziti i ostatci ranokršćanske bazilike, oko kakvih su i
nastajale ovakve vrste grobnica.
Prije četiri godine stela je prenesena u podrum Župnog
ureda Brestovsko, kojem pripada i Rauševac.
Tu, u podrumu župne kuće, stoji još uvijek, a
najvjerojatnije će, kako nam je objasnio brestovački župnik
fra Juro Miletić, svoje mjesto uskoro naći u muzeju
Franjevačkog samostana Fojnica. Izgradnja nove zgrade tog
muzeja pri kraju je, a župa Brestovsko oduvijek je pripadala
fojničkom samostanskom području.
Milodraž
Prije gotovo pet i pol stoljeća
sultan Mehmed el Fatih osvojio je Bosnu. Da će pokorena
kršćanska raja moći nastaviti ispovijedati svoju vjeru,
odlučio je na Milodražu, lokalitetu između Kiseljaka i
Fojnica, nakon što je pred njega kleknuo fra Anđeo Zvizdović
i isposlovao čuvenu Ahdnamu, carski ferman o slobodi
ispovijedanja vjere, koji se danas čuva u muzeju
Franjevačkog samostana u Fojnici, kao jedan od najvrjednijih
izložaka. Na lokalitetu
Čista, ili Konaci, kako ga neki nazivaju, 1931. godine
podignuta je spomen-kapela blaženom fra Anđelu Zvizdoviću,
koja je kasnije srušena zbog dotrajalosti. nedavno je na
mjestu stare kapele, na mjesnom groblju, gdje su se sreli
fra Anđeo i Mehmed el Fatih, započeta gradnja nove
spomen-kapele, posvećene fra Anđelu. |
|